Četiri naučno utemeljene zdravstvene blagodati organske ishrane

Industrija organske hrane je u usponu, a nedavnom prodajom giganta prirodne hrane “Whole Foods” Amazonu očekuje se da će u bliskoj budućnosti još više porasti. Iako neki potrošači kupuju organsko, jer vjeruju da je to bolje za životnu sredinu, još više to čine iz zdravstvenih razloga, pokazalo je jedno istraživanje iz 2016. godine.

Koje su tačno zdravstvene koristi od organskog prehrane? To zavisi od toga koga tražite i koje studije konsultujete. Ali ako se odlučite za kupovinu organske hrane, evo nekoliko naučno potkrijepljenih bonusa koje ćete vjerovatno dobiti zauzvrat.

Manje pesticida i teških metala

Voće, povrće i žitarice označene kao organske uzgajaju se bez upotrebe većine sintetičkih pesticida ili vještačkih đubriva. Iako su takve hemikalije smatrane sigurnim u količinama koje se koriste za konvencionalnu poljoprivredu, zdravstveni stručnjaci i dalje upozoravaju na potencijalnu štetu ponovljenog izlaganja. Na primjer, često korišćeni herbicid Roundup klasifikovan je kao “vjerovatni kancerogen faktor za ljude”, a insekticid hlorpirifos povezan je sa problemima u razvoju novorođenčadi. Studije su takođe predložile da ostaci pesticida – na nivoima koji se često nalaze u urinu djece u SAD-u – mogu doprinijeti prevalenciji ADHD-a; takođe su povezani sa smanjenjem plodnosti kod muškaraca.

Metaanaliza iz 2014. godine u “British Journal of Nutrition” otkrila je da organsko uzgajani usjevi ne samo da imaju manje šanse da sadrže nivoe pesticida koji se mogu detektovati, već je zbog razlika u tehnikama đubrenja takođe 48 odsto manje vjerovatno da će imati pozitivan test na kadmijum, toksični teški metal koji se akumulira u jetri i bubrezima.

Više zdravih masti

Kada je riječ o mesu i mlijeku, organski proizvodi mogu imati oko 50 odsto više omega tir masnih kiselina, vrstu nezasićenih zdravih masti, od konvencionalno proizvedenih proizvoda, prema studiji iz 2016. godine u “British Journal of Nutrition”. Organsko mlijeko testirano u studiji takođe je imalo manje zasićenih masti nego neorgansko.

Te razlike mogu proizaći iz načina uzgajanja organske stoke, uz ishranu travom i više vremena provedenog na otvorenom, kažu autori studije. Oni vjeruju da bi prelazak sa konvencionalnih na organske proizvode kod potrošača povećao unos omega tri bez povećanja ukupnih kalorija ili zasićenih masti.

Bez antibiotika ili sintetičkih hormona

Konvencionalna stoka može se hraniti antibioticima da bi se zaštitila od bolesti, što farmerima olakšava uzgoj životinja u prenatrpanim ili nehigijenskim uslovima. FDA je ranije ove godine ograničila upotrebu određenih antibiotika za stoku, ali rupe u zakonodavstvu i dalje postoje. I sa izuzetkom živine, konvencionalno uzgajanim životinjama se takođe mogu ubrizgati sintetički hormoni rasta, tako da će brže dobiti na težini ili proizvesti više mlijeka.

Ali tragovi ovih supstanci mogu doći do potrošača, kaže Rolf Halden, profesor i direktor Centra za biološku zaštitu životne sredine na Državnom univerzitetu u Arizoni. Vjeruje se da ostaci lijekova doprinose široko rasprostranjenoj otpornosti na antibiotike, a organska hrana – koja se proizvodi bez antibiotika – “je u ovom pogledu suštinski bezbjednija”. Organsko meso i mliječni proizvodi takođe ne mogu da sadrže sintetičke hormone koji su povezani sa povećanim rizikom od raka.

Više antioksidanata, u nekim slučajevima

U nedavnoj šestogodišnjoj studiji u “Journal of Agricultural and Food Chemistry”, istraživači su otkrili da organski luk ima oko 20 odsto veći sadržaj antioksidanata od konvencionalno gajenog luka. Takođe su teoretizovali da su prethodne analize – od kojih nekoliko nije našlo razliku u konvencionalnim nivoima u odnosu na nivo organskih antioksidanata – mogle biti osujećene prekratkim periodima ispitivanja i zbunjujućim promjenljivim poput vremena.

– Istraživanje je bilo “vrlo dobro urađeno” – kaže Gaj Krosbej, vanredni profesor za ishranu na Harvard Chan School of Public Health. Ali on ističe da ova specifična studija “uzima samo jedan aspekt fitohemikalija i pokazuje da se oni mogu poboljšati u organskim uslovima”. Pitanje da li je organska hrana zaista hranjivija i dalje je diskutabilno, dodaje on.

– Da su istraživači odabrali da mjere drugačiji vitamin ili mineral, možda bi pronašli drugačiji rezultat.

Zaključak

Organski proizvodi su skuplji od konvencionalnih, a da li su zaista vrijedni dodatnih troškova svakako je stvar izbora.

– Ako možete da priuštite sve organske sastojke, to je fantastično, ali to nije izvodljivo za većinu ljudi – kaže registrovana dijetetičarka Sintija Sas.

– Ako nije, najvažnije grupe koje kupuju organsko, po mom mišljenju, uključuju hranu koju svakodnevno jedete i proizvodite na listi “Prljavih deset”, one sa najviše ostataka pesticida.

Ako ljudi jedu jaja, mliječne proizvode i meso, ona takođe preporučuje kupovinu onih organskih.

Halden kaže da ranjive grupe – uključujući trudnice, malu djecu, starije osobe i ljude koji pate od alergija – mogu imati najviše koristi od izbora organske hrane. Takođe ističe da strogo organska ishrana i dalje može biti nezdrava: “Jedenje previše šećera i mesa i premalo povrća je rizično, bez obzira na to da li kupac bira neku od konvencionalnih ili organskih namirnica”.

– Takođe je važno da potrošači donose provjerene odluke o tome zašto odlučuju da kupuju organske proizvode – kaže Krosbej i da se ne navuku na pojedinačne studije koje nisu potkrijepljene dodatnim istraživanjima.

– Ako pokušavate da smanjite izloženost ostacima pesticida, organsko je dobar izbor – kaže on.

– S druge strane, ako ih kupujete jer su hranljiviji, dokazi to u velikoj mjeri ne podržavaju – kaže on.

Izvor: direktno.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *