Dobre i loše komšije vinovoj lozi

Miloduh, origano, bosiljak, zdravac osim što djeluju pozitivno na otpornost u zasadu, odbijaju štetočine i doprinose boljem ukusu grožđa.  Svaka biljna vrsta djeluje na svoj način, navodi Agroklub.

Kao i sve biljne vrste i vinova loza ima one komšije koje ne podnosi, koje toleriše i koje obožava kada rastu pored nje. Dobrim izborom usjeva možemo djelovati na zdravlje biljaka, veću rodnost, bolji kvalitet bobica grožđa, ali će nas one upozoriti na pojavu bolesti takođe.

Kod odabira vrsta treba obratiti pažnju na zahtjeve vinove loze, jer će se najbolje slagati sa onima koje imaju iste ili slične zahtjeve uzgoja. Traži terene sa umjerenom temperaturom, obiljem sunca, dobro dreniranim zemljištem i dovoljno vlage za rast, razvoj i formiranje roda.

Ne voli da raste sama

Ovu pojavu proučavao je austrijski vinogradar Lens Mocer i otkrio da vinova loza raste lošije u zasadima gdje je bila samostalna, dok je u vinogradima gdje se pored nje sade i uzgajaju druge biljke, mnogo bolja i rodnija. To ga je navelo da se posveti proučavanju ove pojave. Testirao je više od 170 vrsta i njihovo dejstvo u združenom usjevu sa vinovom lozom.

U profesionalnim vinogradima često se mogu vidjeti ruže na početku i kraju vinograda. Razlog za takvu sadnju je što osjetljive sorte ovog cvijeća, obole od pepelnice prije nego vinova loza. Zbog toga su pravi indikator za pojavu pepelnice. Grm ruže u zasadu pokazatelj je zdravlja, jer ga napadaju iste štetočine i bolesti kao i vinovu lozu.

Ko pospješuje imunitet, cvjetanje i oplodnju?

Miloduh, origano, bosiljak, zdravac osim što djeluju pozitivno na otpornost, odbijaju štetočine i doprinose boljem ukusu grožđa.

Miloduh će privući mnoštvo pčela koje će pospješiti oplodnju cvjetova vinove loze koji nisu privlačni drugim insektima oprašivačima.

Bosiljak će pospješiti rast i razvoj čokota, obezbijediće formiranje više cvjetova, jer sadrži supstancu za intenzivniji razvoj. Pored bosiljka, krastavac i spanać imaju isti efekat.

Geranijum je naročito koristan na područjima gdje se često javljaju lisne vaši na ovoj vrsti, čiji miris je neprijatan za njih.

Pored mirođije, jagode i štavlja, vinova loza ima dobar imunitet i manje je podložna bolestima.

Grašak i ostale mahunarke zahvaljujući bakterijskim kvržicama na korijenju obogaćuju zemljište azotnim materijama. Djeteline su odličan pokrivač zemljišta, usvajaju azot, a mogu se iskoristiti kao zelenišno đubrivo. Izbjegavajte višegodišnji, mnogocvjetajući grašak, jer negativno djeluje u vinogradu.

Drugu grupu čine aromatične vrste koje odbijaju razne štetne organizme. Zbog te svoje osobine, poželjno ih je zasaditi. Ne djeluju direktno na vinovu lozu, ali štite je od štetočina. U ovu grupu ubrajaju se: bijeli luk, nana, ruzmarin, vratić.

Vrste koje je potrebno izbjegavati

Pojedine biljke djeluju izuzetno negativno na vinovu lozu. U tu grupu ubrajaju se razno cvijeće i kupusnjače. Od cvijeća se mogu saditi lukovice lala, narcisa i zumbula. Oni se ponašaju neutralno u odnosu na vinograd. Neven, peršun, žalfija i hajdučka trava usporavaju rast mladih prirasta. Njihovo negativno djelovanje se ispoljava i na udaljenosti od tri metra od zasađenih čokota.

Naročito negativna reakcija može se očekivati kada su blizu posađeni kupus i rotkvice.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *