Kako upravljati plodnošću zemljišta

Zemljište predstavlja osnovu za proizvodnju organske materije neophodne za ishranu biljaka u organskoj proizvodnji. Da bi se proizvodna vrijednost zemljišta u potpunosti iskoristila, odnosno osigurala uspješna i dugoročna proizvodnja, a pri tome očuvala produktivna vrijednost (plodnost), potrebno je prije svega, obezbijediti pravilno upravljanje zemljištem (adekvatnu obradu, plodored, navodnjavanje i ostale agrotehničke mjere) i pravilno đubrenje dozvoljenim vrstama đubriva.

’’Ključni aspekt pravilnog upravljanja zemljištem u organskoj proizvodnji je održavanje i povećanje količine i kvaliteta organske materije i biološke plodnosti’’, navodi se u Priručniku za organsku proizvodnju.

Kada govorimo o karakteristikama plodnog zemljišta, možemo izdvojiti sljedeće:

  • u zoni korijenovog sistema biljaka je fiziološki aktivan sloj zemljišta;
  • visok sadržaj hranjivih materija u zoni korijena;
  • dobro je aerisano;
  • ima povoljan toplotni režim;
  • pH vrijednost, odnosno reakcija zemljišta je neutralna do blago kisela;
  • dobar kapacitet zadržavanja vode i hranjivih materija u aktivnom sloju
  • zemlje;
  • sposobno je da se odupre inhibitorima razvoja korijenovog sistema.

Međutim, određeni faktori mogu uticati na smanjenje plodnosti zemljišta kao što su smanjenje zaliha organske materije, pogoršanje strukture zemljišta što remeti funkcije živih organizama, te na taj način umanjuje prinos i razgradnju organskih materija. Zatim, ostaci pesticida, teških metala i dr. štetnih materija, te erozija koja se javlja kao  posljedica nepravilnog upravljanja zemljištem, odnosno u slučajevima kada se ne primjenjuje plodored i malčovanje usjeva, kao i kada se sjetva i sadnja ne prilagođavaju konfiguraciji i tipu zemljišta.

Dakle, kako popraviti kvalitet zemljišta ukoliko postoji potreba za tim?

U organskoj proizvodnji, zabranjeno je dodavanje prekomjernih količina đubriva kako bi se izbjegli nepotrebni gubici i zagađenje, a sam cilj đubrenja je poboljšanje plodnosti zemljišta i ostvarenje visokih prinosa.

U organskoj poljoprivredi postoji više mjera koje se sprovode s ciljem zaštite zemljišta od erozije, očuvanja strukture i sl., a koje istovremeno, predstavljaju indirektno i đubrenje. Takve mjere su prije svega, zelenišno đubrenje i malčovanje.

Ukoliko se upravljanje zemljištem ne obavlja na pravi način, mogu se pojaviti simptomi nedostatka pojedinih mikroelemenata na biljkama. Međutim, prije nego što se pristupi korektivnom đubrenju, potrebno je prvo izvršiti kontrolu kiselosti zemljišta (đubrenje stajnjakom može dovesti do zakiseljavanja zemljišta).

U slučaju da se pokaže da je problem nastao usljed stvarnog nedostatka hranjivih materija, pristupa se korektivnom đubrenju, i to đubrivima koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji.

Stajnjak

Stajnjak predstavlja smješu izmeta domaćih životinja i njihove prostirke. Pošto stajnjak može biti izvor patogena koji uzrokuju oboljenja ljudi, u organskoj proizvodnji se preporučuje da se stajnjak prije rasturanja na njiivu kompostira.

Prosječne količine stajnjaka koje se dodaju orijentaciono se kreću:

  • na lakim zemljištima svake 2-3 godine;
  • na teškim zemljištima svakih 4-6 godina;
  • zemljišta sa malo humusa 500-800 kg/100m2;
  • zemljišta bogata humusom 300-400 kg/100m2;
  • organska bašta 100-400 kg /100m2;
  • zaštićeni prostor 1000-2000 kg/100m2.

Kada je riječ o živinskom stajnjaku, on se koristi kao đubrivo:

  • u smješi sa zemljom (3:1);
  • kao dodatak pri kompostiranju;
  • rijetko čisto (50-100 kg/100m2);
  • kao rastvor za prihranu između redova (1kg/10 litara vode).

Kompost (300-600 kg/100m2)

Osim što predstavlja naprihvatljiviji način uklanjanja bio-razgradivog otpada, kompost je i veoma kvalitetan dodatak zemljištu jer poboljšava njegovu strukturu, povećava vodni kapacitet i aerisanost zemljišta, povećava mikrobiološku aktivnost zemljišta, obogaćuje ga hranjivim sastojcima i povećava otpornost samog usjeva.

Kompostiranje je najjednostavnije obaviti slaganjem organskog otpada na kompostnu gomilu, čija se visina kreće oko 1 -1,5m, koliko i širina. Zavisno od količine materijala kojim raspolažemo, određujemo dužinu kompostne hrpe. Kompostiranje u gomili omogućava lakši pristup, lakše miješanje i kontrolu vlažnosti i aerisanosti.

Glistenjak nastaje radom crvenih kalifornijskih glista, a proizvodnja je jednostavna i ne iziskuje neko posebno investiciono ulaganje, i najbolje ga je koristiti u smješi sa zemljom i to u odnosu:

  • 1:10 na siromašnim zemljištima;
  • 1:6 na plodnim zemljištima;
  • ukoliko se glistenjakom đubri, dodaje se 20-500 kg/ 100 m2.

Treset nastaje raspadanjem biljaka u zemljištu tokom dugog vremenskog perioda. Rijetko se koristi kao đubrivo, jer prevashodna funkcija treseta je popravka fizičkih osobina zemljišta. Prosječna količina koja se dodaje, kada se primjenjuje kao đubrivo je 300-500 kg/100m2.

Pored toga, ekstrakti pojedinih biljaka se sve češće koriste za đubrenje u organskoj proizvodnji. U tu svrhu, kod nas se najviše koriste kopriva, gavez i mješavina različitih biljaka. Svi biljni ostaci nakon ekstrakcije trebaju biti kompostirani.

Osim đubriva organskog porijekla, u organskoj proizvodnji se mogu koristiti i đubriva mineralnog porijekla, ali samo uz odobrenje certifikacionog tijela. Među najčešće korištenim mineralnim đubrivima su pepeo i kameno brašno. Pepeo predstavlja đubrivo bogato kalijumom i posebno je pogodan za kisela zemljišta. Smatra se da je najkvalitetniji pepeo od suncokreta, heljde, listopadnog drveća i četinara. Kameno brašno predstavlja prah dobijen mljevenjem kamenja, a najbolje granita i bazalta. Ima visok sadržaj silikata (>40%), kalijuma, magnezijuma i fosfora.

Mikrobiološka đubriva imaju ulogu biofertilizatora, odnosno da obogate zemljište mikroorganizmima čija je uloga u zemljištu da sintetišu i razlažu humus, osiguravaju kruženje hranjivih elemanta, kontrolišu fitoparazite, razgrađuju pesticide. Takođe, koriste se kao indikatori koji ukazuju na nepovoljan uticaj teških metala i drugih toksikanata, te utiču na fizičko-hemijske promjene zemljišta.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *