Zašto organsko predstavlja ekološki prihvatljiv izbor

Postoji mnogo razloga za odabir organskog proizvoda, a lјudi to sve više čine u korist planete. Tokom proteklih nekoliko godina, potrošači su se dobro upoznali sa implikacijama koje kupovne navike imaju na svijet.

Ako kupujemo organsku hranu, to može biti iz mnogih razloga, uklјučujući „dobrobit planete“, ali šta to tačno organsku hranu čini tako ekološki prihvatljivom?

Pa, organski uzgoj je dobar za divlјe životinje. Studije su pokazale da na organskim polјoprivrednim površinama ima između 40% i 50% više divlјih životinja nego kada je riječ o komercijalnim poljoprivrednim površinama. Ova biološka raznolikost znači da je priroda u ravnoteži i sposobna da prebrodi prirodne nepogode i štetočine bez potrebe za našom pomoći.

Takođe, organski uzgoj predstavlja odličan način za smanjenje zagađenja. Propisi o organskoj polјoprivredi vrlo su strogi u pogledu upotrebe hemijskih đubriva i pesticida. Lako je demonizovati „hemikalije“ i očigledno nisu sve štetne, ali za proizvodnju nekih je potrebno mnogo energije i resursa, što uzrokuje zagađenje. Za organskog polјoprivrednika postoje prirodna đubriva (poput stajnjaka i bilјaka za fiksiranje azota) i drugi oblici suzbijanja štetočina (poput podsticanja prirodnih grabljivica i fizičkih barijera), koji manje zagađuju, a često su i jeftiniji.

Organska polјoprivreda pomaže u zaštiti budućnosti našeg zemlјišta. Ista studija koja je zabilježila koristi organske biološke raznolikosti takođe je mjerila otpornost zemljišta na poplave i sušu. Otkrili su da je organsko polјoprivredno zemlјište imalo manji stepen erozije i bolјe zadržavanje vode od konvencionalnog zemlјišta – savršeno za izdržavanje nepredvidivih vremenskih uslova.

Dakle, organska farma ima srećne divlјe životinje, srećno zemljište i srećnog farmera. Pa zašto bismo uzgajali išta na bilo koji drugi način? Pa, ishrana rastuće svjetske populacije bez nepopravlјivog oštećenja same planete je, kao što možete zamisliti, trnovit put za koji vam je potrebna diploma iz ekonomije i dobro razumijevanje međunarodne politike. Međutim, često se postavlјaju dva pitanja o potencijalu organske hrane i njenog uticaja na životnu sredinu.

Prvo, ako uzgajamo samo organsku hranu, moglo bi biti manje zagađenja, ali ne bismo mogli prehraniti sve veće svjetsko stanovništvo, jer su prirodni prinosi (ponekad) niži i zauzimaju veću površinu zemlјe.

Problem ovog pitanja je što ishranu ljudi i spašavanje planete vidi kao dva suprotstavlјena koncepta. Međutim, ne možemo uzgajati hranu na štetu planete. Nema svrhe imati dobro uhranjeno stanovništvo ako zbog klimatskih promjena nigdje nema mjesta za život. Sigurnost hrane i životnu sredinu moramo da vidimo kao dvije strane iste medalјe. Da bismo se održivo hranili, možda ćemo morati da promijenimo način ishrane i da se ne oslanjamo toliko na intenzivno uzgajanu hranu koju danas tako jeftino kupujemo.

Članak „Budućnost polјoprivrede“ to na dobar način ističe:

Istina je da možemo da jedemo dobro, ostanemo zdravi i održivo ishranimo svjetsku populaciju od devet milijardi, ali moraće to da bude drugačija ishrana od sadašnje zapadne. U stvarnosti,  malo je vjerovatno da ćemo moći pojesti hamburger od 99 centi 2050. godine.

Što nas dovodi do drugog pitanja – Zar ne bi hrana bila preskupa da je sve organsko?

Pa, zavisi šta se podrazumijeva pod pojmom „trošak“. Trenutno je organska hrana ponekad skuplјa od one uzgojene konvencionalnim metodama. Međutim, to je djelimično zbog toga što se uzgaja manje organske hrane, pa razmjera te ekonomije i nije tako velika. Da se ​​može kupiti više organske hrane, cijena bi pala.

Ali čak i taj odgovor uzima u obzir samo troškove krajnjeg potrošača, a ne stvarne troškove proizvodnje, recimo, jabuke. U studiji  Računovodstvo istinskih troškova u polјoprivredi i finansijama, Triodos banka je pažlјivo obračunavala svaku funtu utrošenu pri uzgoju jabuke, uklјučujući troškove medicinske njege za berače pogođene pesticidima, potrošnju vode, stakleničke gasove. Ovo je zasigurno nezgodno, ali predstavlja tačniji način „određivanja cijena“ hrane. Jeftina hrana je često jeftina samo zato što cijenu plaćaju životna sredina ili radnici.

Izvor: goorganicuk.com

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *