Značaj plodoreda u organskoj poljoprivredi

Neprekidnim gajenjem usjeva u velikoj mjeri iskorišćava se zemljište tako da se mora voditi računa o njegovoj plodnosti, odnosno obnavljanju. Odgovarajućim plodoredima bi trebalo obezbijediti ne samo održavanje, nego ako je to moguće, i povećanje zemljišne plodnosti na duži rok.

Plodored predstavlja organizovano smjenjivanje usjeva na istoj parceli u toku određenog broja godina, te igra posebnu ulogu, jer značajno smanjuje pojavu biljnih bolesti, štetočina i korova.

Plodored ima višestruku vrijednost, a njegovi osnovni zadaci su:

  • održavanje plodnosti zemljišta, odnosno doprinos njegovoj strukturi, sadržaju azota i humusa;
  • regulacija bolesti, štetočina i korova;
  • smanjenje gubitka hranjivih materija ispiranjem;
  • sprečavanje i minimalizacija erozije.

Kako se navodi u FAO Priručniku za organsku proizvodnju, postoje određena pravila kada je riječ o primjeni plodoreda, i to:

  • Kulture sa dubokim korjenovim sistemom treba uzgajati nakon onih sa plitkim, kako bi se održala dobra struktura, prozračnost i ocjeditost zemljišta.
  • Mijenjati kulture koje proizvode malu i veliku biomasu korijena – one sa velikom biomasom snabdijevaju organizme zemljišta (travno-djetelinske smjese).
  • Mijenjati kulture koje fiksiraju azot iz atmosfere sa onima koje ga troše. Na ovaj način će se obezbijediti veliki dio potreba u azotu.
  • Gdje god i kad god je moguće, treba primjenjivati predsjetvu, podsjetvu, naknadnu sjetvu, međusjetvu i zelenišno đubrenje, kako bi zemljište bilo stalno pod zelenim pokrivačem. Ovim se sprečava zakorovljenost, stvaranje pokorice, ispiranje hranjivih materija, erozija, a poboljšava struktura zemljišta.
  • Mijenjati lisnate i korjenaste kulture, žitarice, kako bi se smanjila zakorovljenost.
  • Gdje god postoji opasnost od zaraze određenim biljnim bolestima ili štetočinama, treba izbjegavati sjetvu ili sadnju kultura koje su na njih osjetljive. Ovdje treba poštovati pravila o minimalnom broju godina nakon kojih neka kultura može ponovo doći na isto mjesto.
  • Treba upotrebljavati smješu kultura, odnosno različitih sorti iste kulture, kako bi se povećala genetska i ostala raznolikost.
  • Mijenjati proljetne i jesenje, odnosno jare i ozime kulture. Ovim se postiže bolja kontrola korova i raspored rada.