Domaći proizvođači imaju pune ruke posla: Organska hrana sve češće na meniju

Izvor: Glas Srpske

Drago mi je da se kod naših ljudi probudila svijest o značaju organskih proizvoda, jer potražnja za njima na domaćem tržištu konstantno raste pa ne možemo stići proizvesti dovoljne količine.

Ovim riječima priču za “Glas Srpske” započela je Goga Tripić koja je sa suprugom prije nekoliko godina odlučila da se upusti u ovu veoma zahtjevnu vrstu proizvodnje. Paradajz, krastavci, paprike, blitva i zelena salata su samo neki od proizvoda koje uzgajaju na imanju u banjalučkom naselju Debeljaci. Tu su i koze, krave i koke.

– Prije više od deset godina odlučili smo da se počnemo baviti organskom proizvodnjom, prvenstveno zbog naše djece i nas da imamo zdravu domaću hranu – kazala je Tripićeva, dodajući da se vremenom  pročulo za njihove proizvode pa je kupaca bilo sve više, a oni su širili proizvodnju. Iako put nije bio nimalo lak, kako kaže, njihova farma “Eko DM” uspjela je da dođe do sertifikata za organsku biljnu i stočarsku proizvodnju. Puno znači, napominje Tripićeva, i podrška Vlade RS.

– Svi podsticaji su oko 50 odsto što nam veoma znači, a i lakše se upustiti u sav taj proces – rekla je Tripićeva. Organska proizvodnja, objašnjava, zahtijeva dosta fizičkog rada za razliku od konvencionalne.

– Na primjer, ako se povrće šprica hemijskim preparatima to treba odraditi jednom u 15 dana, dok mi moramo svaki drugi dan koristiti organske preparate protiv buba ili pripravke koji mi radimo od mlijeka, kopriva, joda, sode bikarbone, ljute paprike ili bibera. Griješe oni koji misle da organsko mora izgledati kao plastično, da ne smije da na njima bude biljnih puževa i vaši, ali oni koji kupuju znaju da nije tako – istakla je Tripićeva.

Repromaterijal za organsku proizvodnju je kako kaže skuplji od običnog, ali oni koji imaju svoje đubrivo i sve ostalo prođu dosta jeftinije.

– Rasadu kupujemo od organskih proizvođača, jer moramo imati sve sertifikate. Tako je i za hranu za životinje. Ovdje se mnogo vodi računa o svemu, jer kontrolori jednom godišnje dolaze u redovnu kontrolu, ali zna biti i vanrednih. Tada morate imati svu potrebnu dokumentaciju i račune, a obilaze i parcele – ispričala je Tripićeva.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS potvrđuju za “Glas” da u posljednje dvije do tri godine raste interesovanje potrošača za organskim proizvodima.

– Iz tog razloga intenzivno radimo na podizanju svijesti potrošača o značaju i prednostima konzumiranja organskih proizvoda, kao i na edukaciji potrošača kako da prepoznaju organski proizvod na tržištu. Najbitnije je da znaju da svako ko im ponudi proizvod kao organski mora da ima i važeći sertifikat za te proizvode, kao i oznaku za upakovane proizvode, jer se danas nude i proizvodi koje sami proizvođači nazivaju organski bez da su prošli kontrolu i sertifikaciju – rekli su u ovom ministarstvu.

Uslovi

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da je na kraju prošle godine u Srpskoj bilo oko 50 proizvođača u sistemu organske proizvodnje.

– Da bi neko postao organski proizvođač prvi korak je upoznavanje proizvođača sa Zakonom o organskoj proizvodnji i podzakonskim aktima iz ove oblasti. Na taj način proizvođač će imati jasnu sliku o tome šta je potrebno da ispoštuje prilikom same proizvodnje hrane, do obilježavanja i stavljanja proizvoda na tržište – naveli su u ovom ministarstvu.