Istina o savremenoj organskoj proizvodnji

By:
On:
In: Organska hrana
Tagged:

Studija o polјoprivrednim sistemima (FST) na Institutu „Rodale“ započeta je 1981. godine kako bi se proučili efekti prelaska poljoprivredne proizvodnje sa konvencionalnih na organske metode. U to vrijeme nijedan univerzitet ili biznis nije želio da sprovodi naučna istraživanja o organskoj polјoprivredi, jer je smatrana neefikasnom.

U tri decenije otkad je počelo prikupljanje podataka, pomenuta studija je došla do značajnih nalaza, a ovo su neki:

  • Prinosi usjeva sa organskih i konvencionalnih farmi su slični u godinama prosječnih padavina. Ideja da organske farme imaju manji prinos dolazi od hemijskih kompanija koje su testirale svoje proizvode na degradiranom i oštećenom zemljištu. Jednom kada se zemljište organski obnovi, prinosi organskih usjeva su uporedivi sa konvencionalnim.
  • Prinosi organskih farmi su veći nego oni na konvencionalnim farmama u sušnim godinama, zbog jačeg korijenskog sistema organskih bilјaka i bolјeg zadržavanja vlage u zemlјištu. Organsko zemljište, posmatrano pod mikroskopom, zapravo izgleda poput sunđera.
  • Prinosi organskih farmi su veći nego oni na konvencionalnim u situacijama poplave, opet zbog jačeg korijenskog sistema i sposobnosti zemljišta da apsorbuje više vode i tako spriječi oticanje i eroziju.
  • Organska proizvodnja zahtijeva 30% manje fosilnih goriva nego konvencionalna proizvodnja kod uzgoja kukuruza i soje(dvije najrasprostranjenije kulture u SAD-u).
  • Inputi rada su za oko 15% veći u organskoj polјoprivrednoj proizvodnji. Drugim riječima, organska polјoprivreda stvara radna mjesta.
  • Neto ekonomska dobit za organske kulture je jednaka ili veća nego za konvencionalno proizvedene kulture, jer su prvobitni troškovi niži, a organska hrana obično donosi veće cijene na tržištu, i to bez državnih subvencija.
  • Organski obrađivano zemljište ima znatno veće količine uglјenika i veći kapacitet skladištenja azota u odnosu na zemljište konvencionalnih farmi. Mikorizne glјivice koje se prirodno javlјaju u zemljištu su znak zdravlјa, apsorbuju uglјenik iz vazduha i čuvaju ga decenijama. Takođe, veća je vjerovatnoća da će se azot zadržati u organskom zemljištu, gdje ga bilјke mogu iskoristiti, umjesto da zagađuje podzemne vode.

Izvor: Rodale, M. (2010). Organic Manifesto: How organic food can heal our planet, feed the world, and keep us safe. Rodale Books