Malčovanje – zastiranje tla

Veliki broj organskih poljoprivrednika praktikuje zastiranje tla tj. malčovanje. Zastiranje se može obavljati ostatcima biljaka, plastikom, itd. Zastirka moze da ima dvije uloge: hranjivu i zaštitnu. Za hranjivu zastirku se koristi poluzgorjeli kompost, a zaštitna ima ulogu da spriječi gubitak vlage i nicanje korova.

Pored poluzgorjelog komposta odlična zastirka je i polutrulo lišće, a još bolje pokošena kopriva. Ukoliko se na teškim zemljištima želi zadržati dobra struktura zemljišta to se postiže malčovanjem. Međutim primjenom zastirke vrebaju i neke opasnosti. Opasnosti se mogu primijetiti na mjestima gdje se stalnim zastiranjem sprečava dolazak vazduha, stimuliše kiselost, stagniranje površinske vode, zabarenost itd.

Zastiranje se naročito loše pokazalo na glinenim zemljištima pa se preporučuje kada se zemljište prosuši. Tokom zime prostirku sa glinenih zemljišta treba skinuti. Naročito štetna može hiti zastirka od piljevine. Razlog je što je piljevina bogata celulozom i ligninom i za razgradnju traži veliku količinu azota. Ukoliko azot nije unešen sa piljevinom ona će uzimati azot koji se nalazi u zemljištu i samim tim ce privremeno nanijeti štetu biljci.

Malčovanje se obavlja u prelazu proljeća na ljeto kada postoji opasnost od visokih temperatura, zemljište je tada već dovoljno zagrijano. Debljina malč materijala zavisi od materijala kojim se malčira i kreće se 1-3 cm. Nije preporučljivo svake godine malčirati istim materijalom. Malč materijal ne treba stavljati blizu biljke jer dolazi do truljenja biljke na površini i razvoja gljivičnih oboljenja.

Zastiranje ima niz prednosti a to su: čuva vlagu, sprečava nicanje korova, sprečava da se stvori blato u periodu kiša, sprečava temperaturne minimume i maksimume zemljišta, sprečava eroziju, obogaćuje zemljište hranjivima.
Malčiranje treba primjenjivati u svim vrstama zasada kako bi se biljci obezbijedilo da ima dovoljno vlage i da bi se spriječilo nicanje korova koji biljci konkurišu u nicanju. Zastiranje treba primjenjivati kada je to moguće, jer ono stvara uslove koji biljci obezbjeđuju normalan rast i razvoj.

Autor: dipl.ing. poljoprivrede Nemanja Močević

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *