Piše: Tatjana Suhajček Đukić
Paradajz (Solanum lycopersicum) pripada porodici pomoćnica (Solanceae) kojoj pripadaju i jedne od najčešćih povrtlarskih kultura, a to su paprika i krompir. S tim u vezi, ove kulture napadaju iste bolesti i nametnici, pa ćete često, ukoliko u svojoj bašti imate krompirovu zlaticu, nakon berbe krompira primjetiti da su se zlatice prebacile na paradajz. Ove godine sam uočila jednu odraslu krompirovu zlaticu na paradajzu, a na krompiru je nije bilo, iako mi je ostalo je par komada samoniklog na gredicama od prošle godine, ali eto, mogla se i tu smjestiti. Očigledno joj je paradajz mirisao ljepše J.
Iako sam tek počela da uzgajam baštu prije par godina i bez nekog, gotovo bilo kakvog poljoprivrednog iskustva od ranije, shvatila sam da to i ne znači mnogo, ukoliko dobro ne pratiš promjene na svojim kulturama i ukoliko se ne informišeš o njima. Tako da sam shvatila da većina domaćina sa generacijskim iskustvom u uzgoju povrtlarskih kultura, bilo koju promjenu na paradajzu pripisuje plamenjači, a što ona često nije. Svakako da je ova gljivičina bolest najraširenija i noćna mora svakog vrtlara i poljoprivrednika, ali ima još nekoliko čestih pojava na paradajzu koje ću kratko opisati u ovom tekstu.
Plamenjača paradajza (Phytophtora infestans) se najviše javlja u toku vlažnog vremena, kao što je bilo prošlogodišnje izuzetno kišno ljeto. Problem je da, ukoliko ne reagujemo pri prvoj pojavi bolesti (prve promjene se uočavaju na listu), ona se vrlo brzo širi u roku od nekoliko dana može da dođe do propadanja čitave stabljike i gredice / usjeva. Prvo se javljaju promjene sive boje na naličju lista, a nakon toga se na površini lista javljaju smeđe i žute mrlje, a kasnije bolest napada čitavu stabljiku i plod.
Koncentrična pjegavost paradajza (Alternaria solani) je takođe gljivično oboljenje, a najčešće se javlja u ranom rastu biljke i to za vrijeme kišnog ili sušnog vremena i kod slabijeg imunog sistema biljke, Ove godine sam kod presadnica koje sam kupila (kupila sam stare sorte jabučara) prije nego sam ih stavila na gredice, uočila koncentričnu pjegavost na listu i odmah sam se informisala o ovoj bolesti i zaključila da se to desilo pravo zbog toga što je biljka, nakon hladnijeg i kišovitijeg ranog proljeća bila izložena temperaturama dosta visokim za to doba godine. Uklonila sam odmah zaražene djelove i sad je paradajz zdrav. Prvo se na listu javljaju prvo tamni krugovi, koji se šire dok se list ne osuši. Može se proširiti i na čitavu stabljiku i plod, ali nije tako progresivna kao plamenjača.
Pjegavost lista paradajza (Septoria lycopersici) je takođe gljivično oboljenje, ali koje napada list, Pojavljajuje se na donjim listovima u obliku crnih pjega koje žute i listovi se na kraju poptuno osuše. Vrlo je slična koncentričnoj pjegavosti
Postoje prirodni načini suzbijanja gljivičnih bolesti paradajza koje se i najčešće javljaju kao problem. Prvo što treba da uradite kada se bolest pojavi jeste da sve zaražene listove potrgate i odnesete što dalje od bašte, i nikako u kompost, jer plamenjača, npr. može opstati i u kompostu. Zaražene biljke možete tretirati rastvorom punomasnog mlijeka i vode u omjeru 1:10, ili čajem od crvenog i bijelog luka.
Uvijanje lista paradajza je vrlo česta pojava i nije riječ ni o kakvoj bolesti. Javlja se kao odbrambeni odgovor organizma ne neku promjenu, a najčešće u toku nedostatka vode ili nepravilne prehrane, tako da kada otkrijete koji su to nepovoljni uslovi u kojima se našla vaša biljka, i simptomi pojave će nestati.
Vršna trulež ploda paradajza je pojava za koju ćete često čuti da se karakteriše kao plamenjača, ali i tu je u pitanju promjena, ne bolest biljke. Ova promjena nastaje kada biljci nedostaje kalcijuma, a nedostatak ne mora značiti da u zemljištu nema ovog minerala, nego biljka nije u stanju da ga apsorbuje što se često dešava u sušnim periodima, gdje uz nedostatak vode, biljka ima problem da apsorbuje određene hranjive materije. Poajvljuje se na dnu ploda kao crni krugovi i plod počinje da trune.
Preventivno protiv bolesti i pojava možete djelovati na način da ćete biljci obezbijediti potrebne hranjive materije kako bi joj odbrambeni sistem bio jači i da ukoliko je bolest bila prisutna prethodne godine, da na tom mjestu ne sadite paradajz, bez obzira što je to jedina kultura koja voli da se sadi svake godine na istoj gredici, jer bolest može da prezimi na gredici. Prilikom sadnje stabljike dovoljno odvojite kako bi obezbijedili prozračnost i time smanjili mogućnost pojave gljivičnih oboljenja.