ORGANSKA ĐUBRIVA nejednako djeluju na različito povrće

Organsko đubrivo – Obilno se stajnjakom đubre paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače, vrežasto povrće, praziluk i celer, manjom količinom stajnjaka korjenasto povrće, crni i bijeli luk, salata i spanać, a organskim đubrivom se ne đubre grašak, boranija, bob.

Organska đubriva utiču na bujniji rast i sočnost povrća. To je za neke vrste pogodno (kupus, paprika), ali ne za  vrste koje se moraju čuvati u toku zime. Na njih preobilno đubrenje organskim đubrivima nepovoljno djeluje. Uslovno razlikujemo tri grupe povrća:

– Povrće koje se obilno đubri stajnjakom: paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, keleraba i sl.), vrežasto povrće (lubenica, dinja, krastavac, tikve), praziluk i celer;

– Povrće koje se đubri manjom količinom đubriva gaji se druge godine poslije unošenja organskih đubriva, korjenasto povrće (mrkva, peršun, paštrnak), crni i bijeli luk, salata i spanać;

– Povrće koje se gaji treće godine poslije unošenja stajnjaka, a najčešće se ne đubri organskim đubrivom, a to su: grašak, boranija, bob.

Ovakav odnos prema organskim đubrivima omogućuje planiranje bašte i izbor vrste u toku tri ili više godina.

Prirodna mineralna đubriva

U bio-bašti se na bazi standarda organske poljoprivrede mogu koristiti samo prirodna mineralna đubriva (sirovi fosfat, tomasova brašna, kalijumove soli, guano, kreda, gips, dolomit, sumpor i dr.).

Prirodna mineralna đubriva koriste se u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi zemljišta i za prihranjivanje. U praksi je uobičajeno da se za vrste duge vegetacije polovina ukupne količine potrebnih hraniva daje pred sjetvu ili sadnju, a prema potrebi biljke se prihranjivanjem prosječno u razmaku 20-30 dana.

Povrće kratke vegetacije đubri se pred sjetvu ili sadnju (grašak, salata, spanać), a po potrebi se prihranjuje svakih 7-10 dana. U bio-bašti sa brojnim vrstama i biološkom zaštitom neophodno je održavati punu kondiciju svake vrste i sorte. Zato se primjenjuje prihranjivanje – folijarno (preko lista) i fertigacijom (sistemom za zalivanje) svakih 7-10 dana i to sa tečnim organskim đubrivima ili sa biljnim pripravcima (domaći ili kupljen), fito-eko preparatima humusin, čaj ili ekstrakt koprive, valerijane i sl.). Jasno mogu se koristiti i dozvoljena mineralna i organska đubriva.

Dozvoljeno je korišćenje sljedećih organskih i mineralnih đubriva:

Stajnjak (sopstvena organska proizvodnja), sušeno kokošije đubrivo (iz domaće proizvodnje), kompost (sopstvena proizvodnja ili sertifikovan), osoka (tečni stajnjak uz fermentaciju), treset, glina (perlit, vernukulit), supstrat poslije proizvodnje gljiva, nusproizvod biljne proizvodnje (iz bio-bašte i organske proizvodnje), morske alge, strugotina, drveni pepeo, guano sirovi fosfat, aluminkalcijum fosfat, tomasovo brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat za Mg, prirodni kalijum karbonat, kalijum i magnezijum karbonat, magnezijum sulfat, kalcijum hlorid, elementarni sumpor, kameno brašno (od bazalta kvarca, kalijumove gline, bentonit), krečnjak od školjki i algi, minerali kalijuma, mikroelement.

Povrće brzo reaguje na nedostatak hraniva. Kada se na biljkama pojave promjene koje označavaju nedostatak makro ili mikroelemenata treba ih na odgovarajuće načine prihraniti.

Prof. dr Branka Lazić

Izvor: poljoprivreda.info