Organska hrana sve traženija u Srbiji, zasadi povećani za 800 hektara

Površine zasada organskom hranom u Srbiji su u 2020. uprkos otežavajućim okolnostima zbog kovida 19, povećane za 800 hektara u poređenju sa predhodnom godinom kada je površina zasada bila 2.200 hektara, kaže šef Odsjeka za deklarisanje hrane, šeme kvaliteta i organsku proizvodnju Branisalav Raketić.

Ističe u izjavi za Tanjug da u Srbiji ima oko 7.000 proizvođača organske hrane koja postaje sve značajniji vid proizvodnje.

Raketić dodaje da su to, prije svega, obradive površine za proizvodnju različitih kultura, a da su nešto manje površine pod livadama i pašnjacima.

Potencijalni proizvođači koji žele da se bave prodajom organske hrane, najprije treba da sklope ugovor sa jednom od šest kontrolnih organizacija koje Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo, kaže Raketić.

“To je jedan trend koji postoji i u EU. Organska proizvodnja predstavlja dobar izvozni potencijal, a naredni period treba iskoristiti za jačanje proizvodnje organske hrane. Da što više ovu vrstu hrane približimo našim potrošačima da vide koje su prednosti organskih proizvoda”, ističe on.

Dodaje da su ciljne grupe za konzumiranje ove hrane mladi bračni parovi, djeca u školskim i predškolskim ustanovama.

Takođe, sagovornik Tanjuga kaže da je evidentno da treba više raditi na proizvodnji organskog stočarstva, kao i da Srbija tu ima veliki potencijal.

Naviše je zastupljena organska proizvodnja voća, navodi Raketić i dodaje da je akcenat na malini, kupini, borovnici.

Kada je riječ o povrću, tu je uglavnom proizvodnja krompira, luka i šargarepe.

“Imamo jedan segment koji posebno potenciramo, to je proizvodnja gotovih proizvoda u vidu voćnih sokova i namaza”, ističe on.

Osvrnuvši se na izvoz, kaže, da je u tom slučaju voće dominantno.

Ističe da je 2020. izvoz bio 37,5 miliona evra, što je 30 odsto više nego što je bio 2019, kao i da se najviše izvozi u Njemačku, Holandiju, SAD, Australiju…

To su uglavnom smrznute upakovane maline sa deklaracijom, koje kao takve dolaze do krajnjeg potrošača, što je bitno, kaže Raketić, jer potrošač može da vidi porijeklo odakle ona dolazi. To je potrošaču važno.

Odgovarajući na pitanje da li se u Srbiji proizvodi sva organska roba koje naše tržište traži, ukazuje da dosta uvozimo ovsene pahuljice, testenine.

Prema njegovim riječima, mlinska industrija je jedna od vitalnih industrija koja na godišnjem nivou proizvede više od 142.000 tona tjestenina.

“Ovo je signal mlinskoj industriji da se može lako preorijentisati na proizvodnju tjestenine koja je dobijena od organskog brašna, jer je sve veća potražnja potrošača za ovim brašnom. Mora se proizvoditi ono što su zahtjevi potrošača”, ističe sagovornik.

Broj korisnika organske hrane iz godine u godinu se povećava, kaže Raketić, komentarišući koliko je organska hrana sve aktuelnija u Srbiji.

Dodaje da tome svjedoče i maloprodajni objekti u Beogradu koji u svom asortimanu imaju organske proizvode.

U vezi s tim ističe da je udio organskih proizvoda u pojedinim maloprodajnim objektima veći od 30 odsto od ukupne robe koju nude potrošačima, što nam, po njegovim riječima, govori da je organska grana sve vise zastupljena u Srbiji.

“Izvoz je legitiman, ali je jako važno da napravimo lepezu organakih proizvoda, a to ne mozemo ako nemamo jako domaće tržište. Stavićemo akcenat na promociju tih prozvoda i zajedno sa proizvođačima i maloprodajnim objektima da ih što vise približimo potrošačima”, kaže on.

Sistem garancije da je roba organskog porijekla je bitan za potrošača, ukazao je Raketić, odgovarajući na pitanje na koji način kupac može biti siguran da je kupio organski proizvod.

Sistem obezbjeđuje garanciju da ono što se prodaje kao organsko zaista to i jeste, i podleže deklaraciji, naglasio je on.

Kada je riječ o cijeni organske hrane, kaže, da je u zavisnosti od proizvoda ona nekada skuplja za 30 odsto, a kod određenih vrsta proizvoda čak i duplo, što je dodatna dobit za proizvođače.

S druge strane, napominje, proizvodnja organske hrane je skuplja jer zahtijeva fizički rad, ali je sužen i izbor dodavanja određenih konzervanasa, aditiva, đubriva…

Izvor: rts.rs

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *