Organsko – mnogo rada, ali se isplati: Potpuno prirodna proizvodnja hrane samo na 0,5 odsto zemlje

ORGANSKA proizvodnja povrća zastupljena je u Srbiji na oko 122 hektara, što je svega 0,5 % ukupnih površina pod organskim kulturama.

Poljoprivredna gazdinstva koja se bave ovim tipom proizvodnje čine dva % u ukupnom broju, odnosno tridesetak proizvođača u Srbiji. Kako bi se ova statistika promijenila u korist, prije svega, zdravije ishrane građana, neophodna je edukacija i potrošača i proizvođača, veća platežna moć, kao i izmjene pojedinih propisa iz ove oblasti i podrška nadležnih.

Put od pijace do supermarketa

U selu Taraš kod Zrenjanina smjestila se Bio-farma Šokšić na kojoj raste organsko povrće pod otvorenim nebom.

Stalno učenje, cjelodnevni rad, i puna primjena koncepta zdravog načina proizvodnje povrća, omogućilo je Gordani Šokšić i njenoj porodici da na tržištu budu prepoznati kao organski proizvođači čije plodove sa banatske ravnice otkupljuju najveći trgovinski lanci u zemlji.

Tokom 16 godina, koliko su u ovom poslu, prošli su sve faze prodaje, od pijačne tezge do polica u supermarketima.

Ostvariti saradnju sa velikim trgovinskim lancima nije lako, a još je teže zadržati to mesto i izboriti se sa konkurencijom iz uvoza koja ima mnogo povoljnije uslove u proizvodnji – priča Gordana.

Organska proizvodnja je, kaže, puna neizvjesnosti, sa mnogo nepoznanica i izazova. Od prvog plana zasada, nabavke kvalitetnog sjemena, obrade zemljišta, do plasmana i prodaje. Taj put zahtijeva mnogo fizičkog rada, ali, ukoliko je kvalitet proizvodnje dosegnut, kupac će to na kraju prepoznati i cijeniti.

Sjeme iz inostranstva

S obzirom da je na domaćem tržištu gotovo nemoguće naći domaće sertifikovano organsko sjeme povrća, već se uz saglasnost resornog ministartva koristi netretirano sjeme uzgajano po svim principima organske proizvodnje, uzgajivači smatraju da bi bilo korisno da se ovaj vid sjemenarske proizvodnje unaprijedi.

Gordana kaže da njeno gazdinstvo nabavlja u Srbiji netretirano sjeme, kao i da koriste sjemena iz sopstvene proizvodnje:

U Srbiji je malo organskog semena, skoro da ga nema, možda dve-tri kulture. Nepostojanje organskog semena je sve veći problem, jer je sužen izbor sorti. U zemljama u okruženju imaju organska semena koja su mnogo dostupnija, u vidu hibrida, pa je proizvod vizuelno mnogo lepši, a to je, nažalost, kod savremenog potrošača danas najbitnije.

Konkretna inicijativa

Iz Privredne komore Srbije poručuju da ukoliko bi proizvođači željeli da se zakonska regulativa vezana za proizvodnju sjemena mijenja, da kroz svoja udruženja podnesu konkretnu inicijativu sa prijedlozima za unaprjeđenje te vrste proizvodnje.

Sagovornici iz resornog ministarstva su nam rekli da će ih proučiti i ukoliko smatraju da je to sveobuhvatno dobro rešenje za ovu oblast poljoprivrede, da će stati iza te inicijative – kaže Dimitrije Ivanović, rukovodilac Službe za organsku proizvodnju PKS.

Ivanović napominje da su proteklih godina učinjeni brojni pozitivni pomaci u sektoru organske proizvodnje, ali da je potrebna dodatna podrška proizvođačima jer naši prozvodi nisu cjenovno konkurentni uvoznim.

Organski kupus može i preko neta

Veličina domaćeg tržišta organskih proizvoda je mala, koncentrisana na velike gradove i jake turističke centre. Veliki maloprodajni lanci imaju u ponudi određene količine organskog povrća, gde se snabdjeva najveći dio potrošača. U Beogradu i Novom Sadu postoje otvoreni pijačni prostori za ove proizvode, a sve više je zastupljena i onlajn prodaja organskog povrća.

Izvor: Novosti.rs