Agencija za zaštitu životne sredine SAD (EPA) definiše pesticide kao bilo koju hemijsku supstancu koja se koristi za regulisanje, prevenciju ili uništavanje štetočina – obično insekata, glodara ili mikroorganizama poput glјivica i bakterija – ili koja deluje kao stabilizator azota u zemlјištu.
Kako piše britanski Gardijan, u SAD-u se godišnje iskoristi oko 450 hiljada tona konvencionalnih pesticida. Uprava za hranu i lijekove (FDA), koja prati rezidualne ostatke u hrani, otkrila je da testirani uzorci veoma rijetko prelaze ograničenja za pesticide i druge hemikalije, a podaci američkog Ministarstva polјoprivrede (USDA) pokazuju da su rezidualni ostaci pronađeni u čak 70% proizvoda koji se prodaju u SAD-u.
Pokazalo se da se neki perzistentni pesticidi koncentrišu u mlijeku i mesu životinja putem kontaminirane hrane, kao i u ribi u kontaminiranim vodama. Na primjer, dvadesetogodišnja studija američkog Geološkog zavoda otkrila je da su pesticidi na nivoima koji mogu biti štetni za vodeni život u 60% rijeka i potoka u polјoprivrednim oblastima (ta cifra skoči na 90% u urbanim sredinama).
Takođe, postoji šansa da 50 miliona Amerikanaca pije potencijalno kontaminiranu vodu pesticidima iz podzemnih izvorišta, na šta je ukazalo istraživanje USDA iz 2000. godine.
Međutim, da li su pesticidi štetni po zdravlje?
U preglednom članku iz 2004. godine, čiji je koautor američki Nacionalni institut za rak, zaklјučeno je da ’’epidemiološki dokazi jasno upućuju na to da trenutna izloženost pesticidima djeluje štetno na zdravlјe lјudi’’.
Izvještaj iz 2013. godine, koji je naručila Evropska agencija za bezbjednost hrane, uključio je 600 istraživanja o pesticidima i utvrdio najjaču povezanost sa određenim karcinomom, astmom, leukemijom u dječijoj dobi i Parkinsonovom bolešću, ali nije mogao da donese nikakve čvrste zaklјučke. Odgovor na taj izvještaj ukazao je na ograničenja u podacima, te su preporučeni novi pristupi i korištenje epidemioloških podataka u procjeni rizika. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), pesticidi su ’’intrinzično toksični’’.
Takođe, studija iz 2015. godine koju je sproveo ’’Greenpeace’’ navodi: ’’Postoje široko rasprostranjeni dokazi da je izlaganje određenim pesticidima značajan dodatni faktor rizika za mnoge hronične bolesti, uklјučujući različite oblike raka, neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, te bolesti novorođenčadi. Postoje i indirektni dokazi da je izloženost pesticidima povezana sa poremećajem u imunološkom sistemu i hormonalnom disbalansu…’’
Kako potrošači mogu da smanje rizik od pesticida?
Pesticidi mogu ući u organizam udisanjem, kroz kožu, putem kontaminirane zemlјe ili vode, ili preko kontaminirane hrane.
Kupujte organsko gdje god možete. Međutim, ne izbjegavajte svježu hranu ako ne možete da kupite organsku.
Kupujte na lokalnoj zelenoj pijaci i pitajte o postupanju sa pesticidima, a možete i sami da pokušate da uzgajate potrebne poljoprivredne proizvode.
Smanjite izloženost guljenjem voća ili povrća, odstranjivanjem masti iz mesa i ribe (gdje se pesticidi mogu nakuplјati), pranjem i ribanjem voća i povrća pod tekućom vodom (čime se, prema EPA, ne mogu isprati svi pesticidi), te odabirom hrane iz različitih izvora kako bi se izbjegla potencijalno velika izloženost jednom pesticidu.