Serbia Organika: Trećina ukupnog izvoza organskih proizvoda ide za Njemačku

Organska biljna proizvodnja u Srbiji u 2019. godini odvijala se na 21.264 hektara, što je za 10,44 odsto više nego 2018, objavilo je Nacionalno udruženje za razvoj organske proizvodnje “Serbia Organika”.

Obradiva površina je iznosila 15.915 hektara, dok su livade i pašnjaci na površini od 5.350 hektara, navedeno je u publikaciji „Organska proizvodnja u Srbiji 2020“.

Precizirano je da je organska proizvodnja u Srbiji 2019. godine, prema proračunu na bazi proizvođačkih cijena, vrijedila 37,42 miliona eura.

U 2019. godini je iz Srbije izvezeno 13.284 tona organskih proizvoda u vrijednosti od 29,75 miliona eura, od čega su voće i proizvodi od voća činili više od 28,7 miliona eura.

U poređenju sa godinom prije, ukupna vrijednost izvoza bila je uvećana za oko 2,3 miliona eura.

Najviše organskih proizvoda izvezeno je na tržište država Evropske unije, više od 80%.

Najviše organskih proizvoda, oko trećine ukupnog izvoza, bilo je plasirano u Njemačku, potom slijede Holandija, Italija, Francuska, Poljska i SAD.

Zamrznuta malina je ostala i u 2019. godini na prvom mjestu po količini i vrijednosti ostvarenog izvoza, slijede je koncentrat od jabuka, zatim zamrznuta kupina i višnja.

Istovremeno, u Srbiju je uvezeno organskih proizvoda u vrijednosti od 8,91 milion eura.

Kako je navedeno, u Srbiji se u 2019. najviše gajilo organsko voće, prije svega maline i jabuke, zatim žitarice, industrijsko i krmno bilje.

Ratarska proizvodnja (industrijsko bilje, žitarice, krmno bilje, ljekovito i aromatično bilje) odvijala se na 9.072 hektara, što čini 57% ukupnih površina pod organskom proizvodnjom, slijedila je voćarska proizvodnja sa 5.324 hektara (33,5%), dok je proizvodnja povrća bila zastupljena sa 1,15% površina i odvijala se na 184 hektara.

Regionalna zastupljenost

Zastupljenost organske biljne proizvodnje po regionima Republike Srbije tokom 2019. godine, pokazuje da se ona najviše obavlja u regionima Vojvodine (na 8.470 hektara), i južne i istočne Srbije (8.440 hektara), uključujući i površine u periodu konverzije i u organskom satusu.

„U ta dva regiona su ukupne površine bile zastupljene sa skoro istim brojem hektara, i ova dva regiona čine udio od skoro 80% od ukupnih površina na kojima se odvijala organska proizvodnja u našoj zemlji u 2019. godini. Region Šumadije i Zapadne Srbije učestvuje sa udjelom od 20,26%, dok je udio regiona Beograd zanemarljiv u ukupnom učešću površina pod organskom proizvodnjom u Srbiji“, navodi se u publikaciji.

Kada je riječ samo o obradivim površinama pod organskom proizvodnjom,  najveća površina je zastupljena u Vojvodini – 7.952 hektara. Slijedi region Južne i Istočne Srbije sa 4.236 hektara, Šumadija i Zapadna Srbija sa 3.683 hektara, i Beograd sa 43,7 hektara. Livade i pašnjaci su najzastupljeniji u Južnoj i Istočnoj Srbiji sa površinom od 4.204 hektara, što čini udio od 78,6% od ukupnih površina pod livadama i pašnjacima.

Broj proizvođača

Tokom 2019. godine u Srbiji je 6.261 proizvođača bilo uključeno u sertifikovanu organsku proizvodnju, od čega 534 nosilaca sertifkata, a 5.727 kooperanata u sistemu grupne sertifkacije.

Istovremeno, oko 120 operatera u sektoru organske proizvodnje u Srbiji se bavilo preradom organskih proizvoda.

Podsjeća se i da se organska poljoprivreda praktikuje u više od 180 država širom svijeta.

Maloprodajno tržište organske hrane i pića je u svijetu u 2018. dostiglo vrijednost od 105,5 milijardi dolara (skoro 97 milijardi eura), prema istraživanju koje je sproveo Institut za istraživanje organske poljoprivrede (Research Institute of Organic Agri-culture – FIBL), od čega je evropsko tržište bilo vrijedno 45 milijardi dolara (40,1 milijardi eura).

Izvor: rs.n1info.com