Biljke su odgovorne za 80% hrane i 98% kiseonika, neophodnih za naš opstanak. Međutim, usled prisustva štetnih organizama gubici prinosa dosežu čak 40%, čime se ozbiljno ugrožavaju proizvodnja hrane, biološka raznovrsnost i ekonomija. Pre tri godine, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Međunarodna konvencija za zaštitu biljaContinue Reading

Autorice: MSc Aleksandra Šušnjar i Dr Dragana Šunjka Prema nekim procenama, tokom prethodnih mesec dana, gubici pčelinjih društava u Srbiji dostigli su negde čak i 90%. Prva pretpostavka odnosila se na neadekvatnu primenu pesticida i bolesti koje prenosi Varroa destructor, sa kojima se pčele redovno susreću. Međutim, najrelevantnije informacije ukazujuContinue Reading

Autorice: Dr Dragana Šunjka i MSc Aleksandra Šušnjar Kada je reč o insektima u poljoprivredi, štetočine su gotovo uvek prva asocijacija. Međutim, postoje i korisne insekatske vrste, čija je uloga itekako važna, ali se o njoj nedovoljno govori. Korisne insekte, ugrubo, možemo svrstati u tri kategorije – oprašivači, predatori iContinue Reading

Autorice: Dr Dragana Šunjka i MSc Aleksandra Šušnjar Iako odavno prisutna, čičoka danas zbog svojih brojnih benefita ponovo dobija na značaju. Kao izvor inulina koji može pružiti pozitivne efekte u tretmanu stanja i tegoba poput gojaznosti, dijabetesa i dr., ali i kao mogući resurs biogoriva, ova biljka poseduje potencijal daContinue Reading

Autorica: prof. emeritus dr  Branka Lazić, akademik AINS Prošlo je 100 godina razvoja organske poljoprivrede, od pojedinačnih proizvođača preko prvih naučnih osnova (1920., 1940. i dalje) do postavljanja zajedničkih osnova i principa, formiranja IFOAM (1972 god.) uz  intenziviranje obrazovanja, naučnih i tehnoloških istraživanja. Ostvareni su značajni rezultati u proizvodnji zdravstvenoContinue Reading

Autor teksta:  prof.emeritus Branka Lazić Biotehničke mere u organskoj proizvodnji povrća čine celovitost (agroekološke i biotehničke) prilagođenu raznolikosti biljnih vrsta. Od brojnih biotehničkih mera izdvojićemo samo neke koje su karakteristične za bio-baštovanstvo. Obrada zemljišta treba da je prilagođena tipu i plodnosti zemljišta i uvek je plića (osim kada se ukažeContinue Reading

Autorica teksta: prof. emeritus Branka Lazić Bio-bašta je svaki prostor gde se u zemljištu na principima organske poljoprivrede gaji povrće, cveće, lekovite začinske vrste, voće, ali i vinova loza uz prateće biljne vrste – korisne biljke – biljke prijatelji. U našoj bio-bašti centralno mesto zauzima povrtnjaksa različitim vrstama i sortamaContinue Reading

Nekoliko savjeta iz ličnog iskustva Piše: Tatjana Suhajček Đukić Koncept biovrtlarenja se zasniva na uzgoju kultura kopirajući prirodne procese i stvaranju uslova za zdravu i ekološki izbalansiranu sredinu u kojoj uzgajamo svoje biljke i korak je dalje od organske proizvodnje. Neke od metoda su se koristile i u vremenima kadaContinue Reading

Piše: Tatjana Suhajček Đukić Paradajz (Solanum lycopersicum) pripada porodici pomoćnica (Solanceae) kojoj pripadaju i jedne od  najčešćih povrtlarskih kultura, a to su paprika i krompir. S tim u vezi, ove kulture napadaju iste bolesti i nametnici, pa ćete često, ukoliko u svojoj bašti imate krompirovu zlaticu, nakon berbe krompira primjetitiContinue Reading